Primjeri ekonomije
Sljedeći ekonomski primjer daje pregled najčešćih ekonomskih čimbenika i sustava. Nemoguće je pružiti cjelovit niz primjera koji se bave svim varijacijama u svakoj situaciji jer postoje stotine takvih ekonomskih teorija i čimbenika. Svaki primjer ekonomije navodi temu, relevantne razloge i dodatne komentare po potrebi
Ekonomija je grana društvenih znanosti koja proučava sile koje određuju optimalno korištenje oskudnih resursa. To je proces kojim se analiziraju snage i slabosti gospodarstva. Studij ekonomije zabrinut je za sve faktore i entitete koji doprinose i imaju koristi od društva, gdje faktori uključuju distribuciju proizvoda, kao i potrošnju dobara i usluga, a entitet, uključuje pojedince, poslovne subjekte, vlade i države.
Budući da su resursi oskudni, entiteti trebaju organizirati i koordinirati svoje napore kako bi pravilno rasporedili raspoložive resurse kako bi postigli maksimalno zadovoljstvo.
Razmotrimo 5 najboljih stvarnih primjera ekonomije -
Primjeri ekonomije iz stvarnog svijeta
Ekonomiju se može bolje razumjeti pomoću nekih općih ili stvarnih primjera: -
Primjer # 1 - Ponuda i potražnja
Ovaj primjer ekonomije najosnovniji je koncept ekonomije slobodnog tržišta koji pomaže u određivanju prave cijene robe ili usluge. Npr. Startup tvrtka želi predstaviti svježi proizvod na tržištu i želi pronaći pravu cijenu za svoj proizvod. Recimo da proizvod košta tvrtku 100 USD, a proizvodni kapacitet je 5000 jedinica. Stoga je anketirana tvrtka mjerila potražnju za proizvodom po različitim cijenama kao što je prikazano u nastavku i izračunava dobit.
Na grafikonu možemo vidjeti da se potražnja smanjuje porastom cijena.
Najbolja cijena je 190 dolara gdje tvrtka ostvaruje najveći profit.
Primjer # 2 - Troškovi prilika
Kada se određeni način djelovanja odabere odustajanjem od drugog, naziva se oportunitetni trošak. tj. kad nešto odaberete, morate platiti troškove ne odabira sljedeće najbolje alternative. Npr. Recimo da Martha ima 20000 američkih dolara koje bi mogla uložiti u fiksne depozite, zaraditi godišnji povrat od 10% godišnje ili upotrijebiti iznos za više studije. Martha je novac odlučila uložiti u svoje studije. Oportunitetni trošak je povrat od 10% (koji se godišnje složi).
Primjer # 3 - Potopljeni trošak
Potopljeni trošak ne može se povratiti. To je nepovratni trošak. Npr. Farmaceutska tvrtka želi lansirati novi lijek. Za provođenje programa istraživanja i razvoja za njihov novi proizvod troši 0,5 milijuna američkih dolara. Studija kaže da medicina ima više nuspojava i stoga se ne može marginalno proizvesti. Potrošenih 5 milijuna dolara za istraživanje i razvoj podmetnuto je i ne bi trebalo utjecati na donošenje odluka.
Primjer # 4 - Zakon opadajućeg graničnog povrata
Kaže da u određenom trenutku zapošljavanje dodatnog faktora proizvodnje uzrokuje relativno manji porast proizvodnje.
Primjer ekonomije - John, poljoprivrednik soje, odlučuje primijeniti zakon opadajućeg prinosa kako bi izmjerio broj gnojiva koja će se primijeniti na svojoj farmi. Otkrio je kako će upotreba gnojiva definitivno napuhati proizvodnju do određene granice nakon koje produktivnost počinje padati jer velika upotreba gnojiva čini usjev otrovnim.
John pravi ekonomsku analizu i bilježi sljedeći rezultat:
Kao što jasno možemo vidjeti, uporaba gnojiva povećava produktivnost usjeva soje. Granična proizvodnja počinje se smanjivati upotrebom gnojiva od 30 kg, dodajući još 10 kg, što uzrokuje pad proizvodnje sa 170 na 90 tona. Međutim, ukupna proizvodnja soje nastavlja se povećavati do 50 kg gnojiva, nakon čega John primjećuje pad prinosa i tako granični prinosi postaju negativni.
Primjer # 5 - Trgovinski rat
Kada nacija u cilju zaštite svoje domaće industrije i stvaranja radnih mjesta počne nametati više carine ili podiže svoje trenutne carine (porezi koji se uvoze prilikom uvoza robe i usluga) određenoj zemlji izvoznici, a druga (država izvoznica) uzvraća podizanjem carina na uvoz od strane bivše države, tako stvorena sukobljena situacija naziva se trgovinskim ratom.
Američko-kineski trgovinski rat najaktuelnije je ekonomsko pitanje na svijetu gdje su SAD pokrenule niz protekcionističkih mjera, a Kina im je uzvratila. Ekonomski rat između dviju velikih ekonomija ne utječe samo na vlastito gospodarstvo, već je uvelike utjecao na globalno gospodarstvo.
Neke činjenice o dvije nacije: -
Izvoz
- Prema Wikipediji u globalnom izvozu, Kina je na prvom mjestu s vrijednošću izvoza od 2,3 bilijuna dolara, a slijede SAD s drugim rangom.
- Najveći uvoznik kineskih proizvoda u SAD čija je vrijednost uvoza 539 milijardi dolara
- Dok je američki izvoz u Kinu iznosio samo 120,3 milijarde dolara
BDP-a
- SAD je najveće gospodarstvo na svijetu s BDP-om od 19,39 bilijuna dolara.
- Kina s eksponencijalnim rastom tijekom proteklih desetljeća stoji uz SAD s BDP-om od 12,01 bilijuna dolara.
Utjecaj na ekonomiju suparničkih županija
- Zbog visokih carina cijene uvozne robe rastu što smanjuje potražnju. Uz malu potražnju, ponuda se smanjuje što rezultira niskom proizvodnjom. Zbog niske proizvodnje, proizvodni trošak raste što opet napuhuje cijene. Zaposlenici ostaju bez posla stvara nezaposlenost.
- Ukupni BDP ovisi kako o domaćoj prodaji, tako i o izvozu. Domaća proizvodnja se smanjuje jer je potrebna roba dostupna po visokim stopama, a izvoz se smanjuje jer i druge zemlje povećavaju svoje carine koje smanjuju potražnju. Tako se BDP smanjuje.
- Zbog financijske nevolje u zemlji, savezne banke povećavaju kamatne stope prema svojoj monetarnoj politici kako bi upravljale padom BDP-a, rastom cijena i uvjetima inflacije. Veće kamatne stope povećavaju troškove kapitala za poduzeća.
- Stresno ekonomsko stanje stvara nesigurnost kod investitora (domaćih i stranih) da pričekaju neko vrijeme i potraže buduće mogućnosti. Tako se ulaganja smanjuju.
Utjecaj na globalnu ekonomiju
- Prema MMF-u, očekivani rast svjetske ekonomije past će s 3,9% (kao što je prethodno predviđeno) na 3,7%.
- I američko i kinesko gospodarstvo moraju se suočiti sa značajnim padovima. Prema MMF-u, kineski gospodarski rast mogao bi pasti sa 6,2% na 5,00%.
- Inflacija u Venezueli (zemlji pod ekonomskom i financijskom krizom) mogla bi doseći 10 milijuna posto sljedeće godine.
- MMF upozorio da američko-kineski trgovinski rat svijet čini "siromašnijim i opasnijim mjestom"